Socijalna podrška u socijalnoj distanci: Adna Bašić, MA psih
Socijalna podrška važan je faktor zaštite mentalnog zdravlja. Kada su suočeni sa stresnim događajem, osobe s više socijalne podrške doživljavaju stres manjim te se lakše nose s tim iskustvom. Farmaceuti su kao i ostali zdravstveni radnici, na prvim linijama odbrane od koronavirusa i ulaze u treći mjesec intenzivne izloženosti visokim nivoima stresa. Zato je za njih posebno važno da u ovom periodu imaju dovoljno izvora socijalne podrške.
Način na koji dolazimo do socijalne podrške jeste komunikacija, no često pod uticajem različitih svjesnih i nesvjesnih uvjerenja zadržavamo stvari u sebi. Nekada ne želimo biti teret drugima, ne želimo pokazati slabost ili vjerujemo da bi drugi trebali sami prepoznati naše emocije i potrebe. I zaista, nekada će naš sagovornik imati kapacitet da vidi iza izgovorenog, prepozna da nam treba podrška i potakne nas da otvorenije komuniciramo.
No jednako je vjerovatno da je s druge strane osoba sa sličnim uvjerenjima, a koja uslijed drugih faktora (obaveza, briga, umora…) ne prepoznaje da nismo dobro. Tako ostajemo zarobljeni u krugu on/a je dobro, ja sam dobro, on/a je dobro pa sam i ja dobro… a nijedno nije dobro i ne dobija podršku koja mu je potrebna.
Zbog toga je važno da otvoreno izgovaramo kako se osjećamo i šta trebamo. Kada drugi vide da s njima dijelimo svoje emocije i potrebe osjetiće se sigurnim da i sami podijele svoje. Najbolji način da pokrenemo komunikacijski proces kroz koji ćemo doći do socijalne podrške jeste kroz sljedeća ponašanja:
Biti proaktivni – često očekujemo da su drugi ti koji trebaju napraviti prvi korak. Ne čekajte, budite ti koji će inicirati kontakte i razgovore unutar kruga porodice, prijatelja i na radnom mjestu.
Izgovarati potrebe, emocije i stavove – priznajte sebi emocije i potrebe koje imate, a onda ih otvoreno izgovorite i drugima. Razgovarajte o svojim brigama i strahovima.
Tražiti pomoć – tražite pomoć, savjete i podršku od drugih.
Postavljati pitanja – pitajte druge kako se osjećaju, kakve misli i emocije ih muče ovih dana.
Aktivno slušati – slušajte šta vam drugi govore, gdje su sličnosti i razlike u vašim iskustvima i doživljajima?
Uvažavati tuđe potrebe, emocije i stavove – ne negirati tuđe stanje („nije to ništa, prošli smo i gore…“). Umjesto toga priznati tuđe emocije i potrebe („razumijem da se brineš zbog cjelokupne situacije, mogu razumjeti tvoj strah…“)
Nuditi pomoć – ponudite svoju pomoć, pitajte šta možete učiniti da pomognete/olakšate.
“…tražite pomoć, savjete i podršku od drugih.”
Zahtjevi za socijalnom distancom i smanjenjem kontakta ne isključuju bliskost s drugima. Naprotiv, važno je da u ovom periodu, u kojem su stres, brige, strah i ljutnja učestaliji nego ranije, što češće komuniciramo s drugima, aktivno tražimo i pružamo podršku i u krizi jedni drugima budemo oslonac.
Adna Bašić, MA psihCreativa BH
Preuzeto sa mypharmaspace.com